Mirisi djetinjstva

23. dani predškolskog odgoja i obrazovanja Splitsko-dalmatinske županije 2017. MIRISI DJETINJSTVA „Dijete i baština“

16. i 17. studenoga 2017. godine u Omišu održan je stručno-znanstveni skup „Mirisi djetinjstva“. Svrha skupa bila je osvijestiti značaj ranog i predškolskog odgoja za razvoj djetetovog osjećaja sigurnosti i pripadanja te identiteta kroz očuvanje baštine.

Na tom se skupu predstavila kao primjer dobre prakse naša odgojiteljica Zdenka Žderić s ppt prikazom projekta „Brodovi i ribari“.

22. Dani predškolskog odgoja: Prezentacija “Glagoljica u dječjem oku i srcu”

I ove godine sudjelovali smo na znanstveno- stručnom skupu s međunarodnim sudjelovanjem „Mirisi djetinjstva“ – 22. dani predškolskog odgoja Splitsko-dalmatinske županije. Skup je održan 03. i 04. studenog 2016. godine u Makarskoj. Osnovna tema skupa bila je učenje u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju. Tijekom skupa prezentiran je niz stručnih radova i radionica te prikazani brojni primjeri prakse rada u predškolskim ustanovama. Naša odgojiteljica Seka Gnječ sudjelovala je aktivno s prezentacijom svog rada „Glagoljica u dječjem oku i srcu“. Njen rad je prepoznat od strane sudionika kao iznimno vrijedan i kreativan doprinos odgojno-obrazovnoj praksi. U nastavku možete pročitati sažetak rada te pogledati prikazanu prezentaciju.

Glagoljica-u-djecijem-oku-i-srcu

„ GLAGOLJICA U DJEČJEM OKU I SRCU“
Interes djece za navedenu temu potaknut je kako plakatom glagoljice koji je bio izvješen u gradskoj knjižnici koju smo posjetili, tako i starim knjigama pisanim na glagoljici koje su vidjeli pri posjeti knjižnici u mjesnoj crkvi. To je bio početni korak u razvoju projekta čiji je cilj bio upoznati i približiti staro hrvatsko pismo, a zadaće razvoj svijesti o tradiciji svog naroda, razvoj nacionalnog identiteta kao i stjecanje spoznaja o hrvatskoj kulturnoj baštini.

Sudionici projekta bili su djeca u dobi od 5 do 7 godina, a projekt je realiziran tijekom pedagoške godine 2015./2016. Sadržajima i aktivnostima koje smo provodili djeca su dobila informacije o glagoljici, bogatila spoznaje o razvoju pisma i pisanim ostacima iz prošlosti. Razvijala su vizualnu i slušnu percepciju, govorni aparat izgovaranjem slova glagoljice kao i finu motoriku šake pisanjem i izrezivanjem slova glagoljice. Poticali su se pozitivni stavovi prema društvenoj sredini, a uključivanjem obitelji u projekt ostvaren je značajan napredak u povezivanju djece, obitelji i same predškolske ustanove.

Na 22. danima predškolskog odgoja u Splitu odgojiteljica Seka Gnječ izložila je svoju prezentaciju pod nazivom “Glagoljica u dječjem oku i srcu”.

 

Nagrada Ivan Filipović

Iznimni rezultati koje je odgojiteljica Seka Gnječ postigla tijekom svog predanog odgojno-obrazovnog rada za vrijeme dugogodišnjeg radnog staža ponukali su me da našu kolegicu na sjednici Odgojiteljskog vijeća predložim za nagradu struke „Ivan Filipović“ za 2015. godinu.

Nagrada „Ivan Filipović“ za životno djelo i godišnje nagrade za rad i rezultate u predškolskom odgoju, osnovnom, srednjem i visokom školstvu, znanstvenom i stručnom radu nosi Filipovićevo ime: učitelja, pisca, osnivača Hrvatskog pedagoško-književnog zbora 1871. godine, urednika časopisa … Tijekom svog istaknutog učiteljskog rada zalagao se za učiteljevu samostalnost i slobodu u radu, zbog čega su ga kolege nazvale „ocem učitelja“ …

Nagradu „Ivan Filipović“ priprema Ministarstvo prosvjete i obrazovanja , a dodjeljuje Republika Hrvatska za značajna ostvarenja u odgojno-obrazovnoj djelatnosti , što predstavlja najviše priznanje djelatnicima u odgoju i obrazovanju.

Nagrade za 2015. godinu uručili su predstavnici Hrvatskog Sabora, akademik Željko Rainer, ministar znanosti i obrazovanja, prof. dr.sc. Pavo Barišić i predsjednik Odbora za dodjelu nagrada „Ivan Filipović“ Andro Krstulović Opara. Dodijeljeno je 13 godišnjih nagrada i 2-je nagrade za životno djelo.

U području predškolskog odgoja i obrazovanja godišnjom državnom „Nagradom Ivan Filipović“ nagrađeni su: Marija Jeić (Dječji vrtić Vrbik, Zagreb), dr.sc. Gordana Lešin (Dječji vrtić Milana Sachsa, Zagreb), Seka Gnječ (Dječji vrtić Ploče, Ploče) i Božena Kuštre (Dječji vrtić Trešnjevka, Zagreb).

Seka Gnječ

Rođena je 03.12.1959. godine u mjestu Staševica koje pripada lokalnoj samoupravi Grada Ploča.
Osnovnu školu završila je u Staševici 1974. godine, a gimnaziju u Pločama 1978. godine.
Iste godine upisala je Pedagošku akademiju u Splitu (Filozofski fakultet u Zadru-nastavnički studij u Splitu-Predškolski odgoj).
1980. godine završava studij sa zvanjem nastavnik predškolskog odgoja –VŠS.
1980. godine odgojiteljica Seka dobila je posao u Dječjem vrtiću Ploče, a 1986. godine preuzima 6-satni boravak u novootvorenoj skupini Područnog vrtića u Staševici. Na tom radnom mjestu radi i danas, nakon 35 godina.
Tijekom svog rada (1980-1986) provodila je i program „Male škole“ koji se održavao u prostorijama Osnovne škole u Staševici.
Tijekom radnog vijeka redovito se stručno usavršavala.
Objavljeni radovi:
Projekt „ Osjetila“ objavljen u časopisu „ Moj vrtić“, br.24/25, 2013.
Projekt „ Voda – izvor života“ objavljen u časopisu „Zrno“, br.113-114, 2015.
Na prijedlog roditelja 2009. godine nagrađena je Osobnom nagradom grada Ploča za postignute rezultate u radu s djecom.
Danas, uz rad s djecom, vodi i obiteljsko gospodarstvo te se bavi proizvodnjom eko proizvoda.

Kako bi što bolje prikazali rad naše vrijedne i predane odgojiteljice, sustavnog profesionalca koji se svakodnevno istinski zalaže za napredovanje djece, prenosimo nekoliko crtica iz bogatog životopisa koji je odgojiteljica Seka Gnječ napisala:
„Svoj plan i program rada prilagođavala sam mogućnostima djece, a pokušavala sam iskoristiti njihovu marljivost i prirodnu sklonost određenim aktivnostima i područjima. Zbog velike želje za likovnim izražavanjima djece počela sam ih prijavljivati na likovne natječaje u različitim časopisima. Imali su veliku želju istraživati i učiti o različitim temama koje su ponekad bile i neobične. Veselilo ih je crtanje i slikanje, a posebno rad na drugačijim materijalima i neobičnim zanimljivim tehnikama rada. Bez straha oni su: crtali i slikali na papiru, tkanini, keramici, kamenu, slikali su i crtali kistom, štapićima, čačkalicom, spužvom, drvetom. Šivali su vunu, konop, žicu, izrađivali predmete od: vune, konca , drveta, piljevine, slame , kamena kartona, komušine.
Nagradni likovni natječaji donijeli su i novac koji je utrošen na didaktički i likovni materijal za poboljšanje uvjeta rada. Paketi igračaka su djecu zabavljali, a slatkim paketima su se zasladili. Ipak ono što su djeca dobila svih tih godina nema materijalnu vrijednost i to me potiče na rad svake godine.
Ponekad je iz likovnog natječaja nastao i projekt, pa su djeca ponovno istraživala i obogatila spoznaju novim sadržajima. Priroda oko nas, šuma, rijeka, jezera i polje bili su raj za nas pa sam teme i materijale pronalazila u svojoj okolini. Projekti koje smo radili znali bi započeti od djece, ali i od roditelja. Neki projekti završavali su humanitarnom akcijom, kojom su se radovala i djeca i roditelji.
Roditelji su pravi partneri u radu i istraživanjima i bez njih ne bi mogli postići ono što smo postigli. Sve to uključuje suradnju sa širom i užom lokalnom zajednicom. Posebno bih istakla suradnju u vjerskim događajima u našoj crkvi, što se može pročitati i vidjeti u vjerskim časopisima „Staševicama“. Sve to roditelje veseli i rado sudjeluju u partnerskom odnosu za dobrobit svoje djece. Iz tog razloga tematske kreativne radionice su maksimalno posjećene. Tako izmjenjuju svoja iskustva, druže se s djecom u vrtiću i van njega, u prirodi, sade drveće i biljke, voze prikupljenu pomoć onome kome treba (dom Maestral u Splitu), rade sve ono što je potrebno.„

Svjesni smo da će stvaralačka iskra našu dragu odgojiteljicu i kolegicu i dalje voditi kreativnim putevima stvaranja i poticanja djece na iskazivanje vlastitih interesa i ideja, pridonoseći razvoju kulture dijaloga i boljeg razumijevanja procesa odgoja i učenja djece.

Još jednom iskrene čestitke u ime svih zaposlenika ustanove na zasluženoj nagradi za stručan pedagoški rad kao trajan doprinos odgojno-obrazovnoj djelatnosti.