O nama

Radionica za odgojitelje “Poticanje ranog komunikacijskog i jezično – govornog razvoja”

Podružnica HLD-a Dubrovačko – neretvanske županije u suradnji s Udrugom Mladi oca Ante Gabrića – Metković organizirala je seminar „Poticanje ranog komunikacijskog i jezično – govornog razvoja“. Seminar se održao u subotu 28. travnja u trajanju od 09:00 – 16:00 sati u prostorijama Dječjeg vrtića Metković. Voditeljice seminara bile su: Renata Rade, prof. logoped i Zorana Dedić, prof. logoped.

Radionica je obuhvatila predavanja, analizu video materijala i vježbi koje potiču komunikaciju, jezik i govor. Tijekom radionice predavačice su obuhvatile teme: ranog razvoja komunikacije, jezika i govora, spomenule su i načine kako poticati komunikacijski i jezično-govorni razvoj u obitelji i vrtiću, te su istaknule neke od rutina za poticanje komunikacijskog i jezično-govornog razvoja.


Edukacija je obuhvatila pregled i analizu video snimki. Predavačice su održale i dvije zanimljive radionice na temu: Dramatizacije u funkciji poticanja komunikacije i jezično-govornog razvoja i Hoće li moje dijete govoriti?
Seminaru su prisustvovale ravnateljica i odgojiteljice vrtića.

28. travnja 2018. in O nama, Radionice

Projekt “Srce pamti”

Ove su se godine odgojiteljice Snježana Merdžan i Zagorka Radonić Burić predstavile u Splitu na međužupanijskoj smotri projekata iz područja Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja i demokratskog građanstva. Prezentirale su projekt „Srce pamti“ u kojem su zajedno s djecom usvajali kako prevencijom čuvati srce i stjecati zdrave navike. Provedenim su projektom djeca osvijestila da odgovornost zdravog načina života počiva na njima.

6. ožujka 2018. in O nama, Projekti

Radionica za roditelje “Izrada kostima za maškare”

Odgojiteljice su organizirale radionice za izradu maski s roditeljima djece iz svojih skupina. U ugodnom druženju i veselom raspoloženju vrijedne ruke majki i očeva stvarale su kostime za „Dječje maškare“.

15. veljače 2018. in O nama, Radionice

Projekt “Brodovi i ribari”

Projekt je započeo interesom djece za brodove. Većinom su to bili dječaci, a poslije su im se pridružile i djevojčice. Radili su brod od otočića za čitanje, ogradili ga velikim drvenim kockama i ukrcavali se na njega. Od velikih plastičnih kocaka napravili su pentu, a u sobi se našao bidon koji im je služio za tankanje goriva. U početku se tako igrala uvijek ista ekipa i svatko je imao svoje zaduženje na brodu.

Kako je vrijeme prolazilo, došli smo do ideje da napravimo brod od kartona. Nabavila sam kutije koje smo zajedno lomili i lijepili dok nismo dobili oblik broda. Potom su ga djeca obojila plavom bojom koja je bila njihov izbor. Brod su nazvali „Ribarski brod Ante“. Napravili smo jedro, sidro i kormilo. Iz knjižnice sam donijela razne enciklopedije o brodovima koje su djeca sa zanimanjem listala i gledala. Čuli su za Titanic, promatrali su presjek broda, ali njihov je interes ipak otišao u drugom smjeru – prema malim brodicama i ribarskim brodovima. Dječak Ivan Š. je jako zainteresiran za ribe, prepoznaje vrste riba, crta ih neumorno i sve imenuje. Prevladale su priče „ja i moj ćaća…“.

IVAN Š.: „Moj ćaća je ulovio četiri konjica, ovčicu jednu malu, male gavune, lubina maloga i jednu kocku i uteka mu je jedan ovoliki cipal (pokazujuć rukama koliki).“

IVAN R.: “Ja sam s ćaćom išao u ribolov na kirnje (debele velike ribe) koje ne možeš izvući sa štapom jer će puknuti, moraš imati mriže!“

ANTE S.: „Bio sam u Splitu. Išao sam s tatom viditi jedan rinč (s time se mota mriža).“

Na ribarskom brodu – koči

U skupini imamo dječaka Antu čiji je tata profesionalni ribar. Na njegov poziv, kao odgovor na naš interes, otišli smo na pravi ribarski brod. Djeca su bila uzbuđena jer su iz prve ruke mogli zadovoljiti svoju znatiželju. Upoznali su se sa ribarskim brodom, uređajima za navigaciju, kormilom, pojasima za spašavanje, ribarskim alatima, mrežom i drugim stvarima koje se koriste u ribolovu. Antin tata bio je veoma strpljiv, djeci je sve pokazao i pričao im o vremenskim prilikama i neprilikama koje ga mogu zateći na brodu. Antina mama nas je počastila grickalicama i slatkišima. Djeca su imala puno pitanja, a jedno od njih je bilo i „Kad ulovite puno ribe, što s njom radite?“. Stoga, nakon posjeta brodu, dogovorili smo se posjetiti i ribarnicu.

U međuvremenu smo izradili brodice od kutija za jaja, bojali ih bojama po izboru i davali im imena. Igrali smo se raznih igara: „Pecanje ribica“, „Tko će prije uloviti ribu“, slovnih igara na temu, matematičkih igara (koliko je brodića, ribica…), slagali smo puzzle i sl. Pričali smo priču „Ribica Srebrica“, „Sretni brodić“, „Zlatna ribica“ i radili smo dramatizaciju. Pripremili smo igrokaz „Dragocjeni biser“ koji smo izveli za roditelje na završnoj priredbi. Slikovno smo se izražavali na temu. Crtali smo brodove, ribarske mreže i razne vrste riba. Slikali smo na prozirnoj foliji. Cijelu godinu djeca su se igrala malim lego kockicama, njima nadograđivala kabinu, jarbole i ljubomorno čuvala napravljeno da im netko ne uništi. Ante je donio i pravu mornarsku kapu koju je svatko želio probati. Kako smo se pribrižavali toplim danima i ljetu planirane teme za ovo razdoblje odlično su se uklopile u projekt.

U ribarnici

Posjet ribarnici za djecu je bio pravi doživljaj. Svi su htjeli dodirnuti ciple, srdele, kocke… Nije im smetao njihov specifični miris. Oni koji su željeli, dobili su ribu na poklon. Imali smo priliku vidjeti kako se čisti riba. Ante je bio ponosan i malo se pravio važan. Svoju zahvalnost Antinim roditeljima izrazili smo zahvalnicom koju smo izvjesili na vrata naše sobe.

Često smo odlazili u šetnju rivom s namjerom promatranja brodica, a neka djeca su uzvikivala imena vlasnika broda. Također, šetali smo i do plaže gdje smo puštali brodove koje smo izradili od papira.

12. prosinca 2017. in O nama, Projekti

Radionica za roditelje “Kreativno druženje”

Odgojiteljice skupine „Ribice“ Katica, Katarina i Andrea održale su kreativnu radionicu. Na radionici su se mame zabavljale radeći božićne ukrase i praveći prigodne čestitke, dok su djeca radila anđele koje su ponijeli kući.

Hvala na veselom druženju!

12. prosinca 2017. in O nama, Radionice

Mirisi djetinjstva

23. dani predškolskog odgoja i obrazovanja Splitsko-dalmatinske županije 2017. MIRISI DJETINJSTVA „Dijete i baština“

16. i 17. studenoga 2017. godine u Omišu održan je stručno-znanstveni skup „Mirisi djetinjstva“. Svrha skupa bila je osvijestiti značaj ranog i predškolskog odgoja za razvoj djetetovog osjećaja sigurnosti i pripadanja te identiteta kroz očuvanje baštine.

Na tom se skupu predstavila kao primjer dobre prakse naša odgojiteljica Zdenka Žderić s ppt prikazom projekta „Brodovi i ribari“.

17. studenoga 2017. in O nama, Prezentacije

Državna smotra projekata iz područja NPOOLJP – Zagreb 2017.

Nakon uspješnog predstavljanja u Dubrovniku na regionalnoj smotri, odgojiteljice Maja Medak i Željana Radonić iz Područnog vrtića Komin predstavile su se svojim projektom „Mali poduzetnici“ i u Zagrebu.

Time su još jednom pokazale primjer kvalitetnog rada s djecom na području ljudskih prava i demokratskog građanstva.

19. svibnja 2017. in O nama, Projekti

22. Dani predškolskog odgoja: Prezentacija “Glagoljica u dječjem oku i srcu”

I ove godine sudjelovali smo na znanstveno- stručnom skupu s međunarodnim sudjelovanjem „Mirisi djetinjstva“ – 22. dani predškolskog odgoja Splitsko-dalmatinske županije. Skup je održan 03. i 04. studenog 2016. godine u Makarskoj. Osnovna tema skupa bila je učenje u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju. Tijekom skupa prezentiran je niz stručnih radova i radionica te prikazani brojni primjeri prakse rada u predškolskim ustanovama. Naša odgojiteljica Seka Gnječ sudjelovala je aktivno s prezentacijom svog rada „Glagoljica u dječjem oku i srcu“. Njen rad je prepoznat od strane sudionika kao iznimno vrijedan i kreativan doprinos odgojno-obrazovnoj praksi. U nastavku možete pročitati sažetak rada te pogledati prikazanu prezentaciju.

Glagoljica-u-djecijem-oku-i-srcu

„ GLAGOLJICA U DJEČJEM OKU I SRCU“
Interes djece za navedenu temu potaknut je kako plakatom glagoljice koji je bio izvješen u gradskoj knjižnici koju smo posjetili, tako i starim knjigama pisanim na glagoljici koje su vidjeli pri posjeti knjižnici u mjesnoj crkvi. To je bio početni korak u razvoju projekta čiji je cilj bio upoznati i približiti staro hrvatsko pismo, a zadaće razvoj svijesti o tradiciji svog naroda, razvoj nacionalnog identiteta kao i stjecanje spoznaja o hrvatskoj kulturnoj baštini.

Sudionici projekta bili su djeca u dobi od 5 do 7 godina, a projekt je realiziran tijekom pedagoške godine 2015./2016. Sadržajima i aktivnostima koje smo provodili djeca su dobila informacije o glagoljici, bogatila spoznaje o razvoju pisma i pisanim ostacima iz prošlosti. Razvijala su vizualnu i slušnu percepciju, govorni aparat izgovaranjem slova glagoljice kao i finu motoriku šake pisanjem i izrezivanjem slova glagoljice. Poticali su se pozitivni stavovi prema društvenoj sredini, a uključivanjem obitelji u projekt ostvaren je značajan napredak u povezivanju djece, obitelji i same predškolske ustanove.

Na 22. danima predškolskog odgoja u Splitu odgojiteljica Seka Gnječ izložila je svoju prezentaciju pod nazivom “Glagoljica u dječjem oku i srcu”.

 

4. studenoga 2016. in O nama, Prezentacije

Nagrada Ivan Filipović

Iznimni rezultati koje je odgojiteljica Seka Gnječ postigla tijekom svog predanog odgojno-obrazovnog rada za vrijeme dugogodišnjeg radnog staža ponukali su me da našu kolegicu na sjednici Odgojiteljskog vijeća predložim za nagradu struke „Ivan Filipović“ za 2015. godinu.

Nagrada „Ivan Filipović“ za životno djelo i godišnje nagrade za rad i rezultate u predškolskom odgoju, osnovnom, srednjem i visokom školstvu, znanstvenom i stručnom radu nosi Filipovićevo ime: učitelja, pisca, osnivača Hrvatskog pedagoško-književnog zbora 1871. godine, urednika časopisa … Tijekom svog istaknutog učiteljskog rada zalagao se za učiteljevu samostalnost i slobodu u radu, zbog čega su ga kolege nazvale „ocem učitelja“ …

Nagradu „Ivan Filipović“ priprema Ministarstvo prosvjete i obrazovanja , a dodjeljuje Republika Hrvatska za značajna ostvarenja u odgojno-obrazovnoj djelatnosti , što predstavlja najviše priznanje djelatnicima u odgoju i obrazovanju.

Nagrade za 2015. godinu uručili su predstavnici Hrvatskog Sabora, akademik Željko Rainer, ministar znanosti i obrazovanja, prof. dr.sc. Pavo Barišić i predsjednik Odbora za dodjelu nagrada „Ivan Filipović“ Andro Krstulović Opara. Dodijeljeno je 13 godišnjih nagrada i 2-je nagrade za životno djelo.

U području predškolskog odgoja i obrazovanja godišnjom državnom „Nagradom Ivan Filipović“ nagrađeni su: Marija Jeić (Dječji vrtić Vrbik, Zagreb), dr.sc. Gordana Lešin (Dječji vrtić Milana Sachsa, Zagreb), Seka Gnječ (Dječji vrtić Ploče, Ploče) i Božena Kuštre (Dječji vrtić Trešnjevka, Zagreb).

Seka Gnječ

Rođena je 03.12.1959. godine u mjestu Staševica koje pripada lokalnoj samoupravi Grada Ploča.
Osnovnu školu završila je u Staševici 1974. godine, a gimnaziju u Pločama 1978. godine.
Iste godine upisala je Pedagošku akademiju u Splitu (Filozofski fakultet u Zadru-nastavnički studij u Splitu-Predškolski odgoj).
1980. godine završava studij sa zvanjem nastavnik predškolskog odgoja –VŠS.
1980. godine odgojiteljica Seka dobila je posao u Dječjem vrtiću Ploče, a 1986. godine preuzima 6-satni boravak u novootvorenoj skupini Područnog vrtića u Staševici. Na tom radnom mjestu radi i danas, nakon 35 godina.
Tijekom svog rada (1980-1986) provodila je i program „Male škole“ koji se održavao u prostorijama Osnovne škole u Staševici.
Tijekom radnog vijeka redovito se stručno usavršavala.
Objavljeni radovi:
Projekt „ Osjetila“ objavljen u časopisu „ Moj vrtić“, br.24/25, 2013.
Projekt „ Voda – izvor života“ objavljen u časopisu „Zrno“, br.113-114, 2015.
Na prijedlog roditelja 2009. godine nagrađena je Osobnom nagradom grada Ploča za postignute rezultate u radu s djecom.
Danas, uz rad s djecom, vodi i obiteljsko gospodarstvo te se bavi proizvodnjom eko proizvoda.

Kako bi što bolje prikazali rad naše vrijedne i predane odgojiteljice, sustavnog profesionalca koji se svakodnevno istinski zalaže za napredovanje djece, prenosimo nekoliko crtica iz bogatog životopisa koji je odgojiteljica Seka Gnječ napisala:
„Svoj plan i program rada prilagođavala sam mogućnostima djece, a pokušavala sam iskoristiti njihovu marljivost i prirodnu sklonost određenim aktivnostima i područjima. Zbog velike želje za likovnim izražavanjima djece počela sam ih prijavljivati na likovne natječaje u različitim časopisima. Imali su veliku želju istraživati i učiti o različitim temama koje su ponekad bile i neobične. Veselilo ih je crtanje i slikanje, a posebno rad na drugačijim materijalima i neobičnim zanimljivim tehnikama rada. Bez straha oni su: crtali i slikali na papiru, tkanini, keramici, kamenu, slikali su i crtali kistom, štapićima, čačkalicom, spužvom, drvetom. Šivali su vunu, konop, žicu, izrađivali predmete od: vune, konca , drveta, piljevine, slame , kamena kartona, komušine.
Nagradni likovni natječaji donijeli su i novac koji je utrošen na didaktički i likovni materijal za poboljšanje uvjeta rada. Paketi igračaka su djecu zabavljali, a slatkim paketima su se zasladili. Ipak ono što su djeca dobila svih tih godina nema materijalnu vrijednost i to me potiče na rad svake godine.
Ponekad je iz likovnog natječaja nastao i projekt, pa su djeca ponovno istraživala i obogatila spoznaju novim sadržajima. Priroda oko nas, šuma, rijeka, jezera i polje bili su raj za nas pa sam teme i materijale pronalazila u svojoj okolini. Projekti koje smo radili znali bi započeti od djece, ali i od roditelja. Neki projekti završavali su humanitarnom akcijom, kojom su se radovala i djeca i roditelji.
Roditelji su pravi partneri u radu i istraživanjima i bez njih ne bi mogli postići ono što smo postigli. Sve to uključuje suradnju sa širom i užom lokalnom zajednicom. Posebno bih istakla suradnju u vjerskim događajima u našoj crkvi, što se može pročitati i vidjeti u vjerskim časopisima „Staševicama“. Sve to roditelje veseli i rado sudjeluju u partnerskom odnosu za dobrobit svoje djece. Iz tog razloga tematske kreativne radionice su maksimalno posjećene. Tako izmjenjuju svoja iskustva, druže se s djecom u vrtiću i van njega, u prirodi, sade drveće i biljke, voze prikupljenu pomoć onome kome treba (dom Maestral u Splitu), rade sve ono što je potrebno.„

Svjesni smo da će stvaralačka iskra našu dragu odgojiteljicu i kolegicu i dalje voditi kreativnim putevima stvaranja i poticanja djece na iskazivanje vlastitih interesa i ideja, pridonoseći razvoju kulture dijaloga i boljeg razumijevanja procesa odgoja i učenja djece.

Još jednom iskrene čestitke u ime svih zaposlenika ustanove na zasluženoj nagradi za stručan pedagoški rad kao trajan doprinos odgojno-obrazovnoj djelatnosti.

4. lipnja 2016. in O nama, Prezentacije